“Depresija je razmišljanje kako bi svijet bio bolje mjesto bez tebe i kako bi ti bio sretniji bez svijeta” Aleksandar Stanković
Ima dana kad jednostavno ne biste izašli iz kuće. Osjećate se potišteno, sjetno, nagomilao vam se umor ili možda neka vrsta zlovolje. Svi smo to prošli i najčešće prođe za koji dan.
Dogodi se, međutim, da se duže vremena ujutro osjećate kako ne želite započeti sa svakodnevnim aktivnostima, nemate snage podići rolete, ustati, susresti se s prijateljima, osjećate se bespomoćno, ‘prazno’, beznačajno…
Jeste li se i vi osobno, ili netko vama blizak, u životu ”susreli” s nekim oblikom depresije?
Kao i mnogi ljudi sigurno zapadnete u sniženo raspoloženje kada vam se ništa ne da raditi, energija vam je smanjena i osjećate blagu tugu i potrebu da se osamite. Posvuda vas čekaju zadaci, rokovi, brige i rijetko imate vremena za opuštanje i odmor.
Nije uvijek lako dokučiti razlog sniženog raspoloženja. Može se raditi o različitim faktorima: od hormonalnog disbalansa, vremenskih prilika, emocionalnih sjećanja, pregorijevanja na poslu, do gubitka bliske osobe, ljubimca ili različitih (razvojnih) životnih promjena.
Zanimljivosti o depresiji:
- Postoji mišljenje da je broj suicida povećan za vrijeme prosinca, a tada je najniža stopa samoubojstava. Najviša je u proljeće i jesen.
- Depresija je često povezana s drugim poremećajima poput anksioznosti i ovisnosti. Anksioznost i depresija se mogu se pratiti simultano, mogu voditi i u ovisnost, a i obrnuto, no isto tako mogu se pojavljivati zasebno.
- Oko 30 % ljudi će patiti od nekog oblika anksioznog poremećaja, a oko 20% ljudi će imati bar jednu depresivnu epizodu u životu.
- Depresivnost, anksioznosti i radoholičarstvo mogu biti povezani..mogu voditi u radoholičarstvo ili ono može okidač ovim poremećajima.
Depresija je biopsihosocijalni poremećaj koji je predstavljen depresivnim raspoloženjem, gubitkom interesa ili zadovoljstva, nedostatkom energije i slabom koncentracijom. Javlja se osjećaj neodređenog straha, beznađa, besperspektivnosti, a u epizodama se pojavljuje i gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz sve to, nastupa promjena mišljenja, sna i apetita. Ovi problemi mogu dovesti pojedinca u poziciju da prestane voditi računa o svojim svakodnevnim aktivnostima. Ovo je jedan od pogleda na depresiju.
‘Tako je teško opisati depresiju nekome tko nikada nije bio tamo jer to nije tuga’, rekla je autorica J K Rowling. Postoji razlika između depresije i tugovanja.
Postoje depresivna raspoloženja i kraće depresivne epizode koje smo svi tijekom života proživjeli. Depresivna raspoloženja ovise o kontekstu i prirodna su pojava i reakcija na neke događaje. Tada se javlja tuga koja je prirodno povezana s depresijom ali je drugi entitet. Npr. kad vam umre voljena osoba biti ćete jako tužni, i osjećati možda i krivnju ali ne morate razviti depresivnost. Tuga je emocionalna reakcija na gubitak. Naš vrijednosno emocionalni sistem tako pokazuje da nešto što ste cijenili, nadali se da će se ostvariti je izgubljeno. Tuga je način pomoću koje probavljamo bol i gubitak.
Postoji depresija kao stanje i kao bolest. U depresivne poremećaje ubraja se i sezonska depresija, postporođajna depresija, a prema novoj klasifikaciji uvršten je i predmenstrualni sindrom. To su zapravo podtipovi depresije koja je pokrenuta različitim okidačima.
Depresija zahvaća oba spola i čest je pratilac različitih tjelesnih bolesti. Svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Vjerojatno u Hrvatskoj ima oko 200.000 osoba s različitim depresivnim poremećajima. Najčešći uzroci depresije kod bolesnika u našoj zemlji su gubitak radnog mjesta, financijska nesigurnost, dok je kod mlađih ljudi to prekid ljubavne veze ili neuspjeh u školi.
Depresivna epizoda može biti razumljiva i adaptivna reakcija na situaciju i psihološko stanje te u tom slučaju kroz terapiju možete dobiti potrebnu podršku i pronalaženje strategija nošenja s depresivnim raspoloženjima.
Medicinski tretmani tradicionalno su usredotočeni na ublažavanje simptoma depresije, tako da ono što nedostaje “kriteriju” za dijagnozu vjerojatno neće privući veliku pozornost kao cilj liječenja.
Na primjer, pretjerani osjećaj krivnje često je zanemaren simptom depresije. Depresivni osjećaj krivnje može se formirati oko svega, uključujući i stvari koje ne kvare vaš vrijednosni i moralni sustav. Depresija može čak iskriviti naše percepcije tako da osjećamo odgovornost za stvari nad kojima nismo imali kontrolu.
Nadalje, osobe s depresijom često ne percipiraju normalan protok vremena, te se ono čini usporenim ili zaustavljenim: ‘Ne mogu se sjetiti dana jer je vrijeme stalo.’ Sadašnjost se može činiti kao vječni trenutak u kojem si zaglavljen i u kojem izgleda da su mogućnosti koje svijet nudi potpuno beskorisne i nema ih, nema ništa što je značajno, vrijeme je jedna velika, teška vječnost.
Pitanje je i koliko depresija utječe na doživljaj sebe i vlastitog tijela, koliko se netko osjeća tada odsječen i otuđen od sebe i tijela, ili možda zaglavljen u bolnom tijelu bez energije. Kroz gestalt tehnike moguće je raditi na tijelu i osvijestiti taj jednako važan dio sebe.
Samoprocjene osoba s depresijom ukazuju na duboku i zanimljivu povezanost sa sviješću. U depresivnom stanju se promijeni svijest i “cijeli svijet se preokrene, izgubite nešto što ljudi niti ne znaju da imaju.”. Saznanje da ste u izmijenjenom stanju svijesti neće učiniti da to stanje nestane, ali bi vam moglo pomoći da shvatite svoje iskustvo i ispričate ga drugima, za početak svom terapeutu u sigurnom okruženju.
Jako je važno ono što klijent donosi, njegovo vlastito iskustvo, bol koju osjeća, to se ne može izmjeriti standardiziranim testovima. Klijentova stvarnost, protok vremena i svijesnost u depresivom stanju je vrijedna informacija koja može u terapiji pomoći kako pronaći i što za klijenta osobno znači održati životnu energiju i radost.
